Recept za inovacionu ekonomiju u Srbiji: STEM+IT

Investitori rizičnog kapitala polako skupljaju hrabrosti i ulaze u Srbiju. Početkom godine su posredstvom SC Ventures iz ENIF fonda stigle prve investicije od više stotina hiljada evra. Onda je Foundcenter Investment osnovao kancelariju u Beogradu i počeli sa bezmalo milionskim ugovorima. Čekamo u decembru Belgrade Venture Forum sa novim investicijama. Nije loše. Pre samo godinu, u Srbiju ovakvi investitori nisu zalazili i sve vesti o ulaganjima u startape su bile pojedinačne. „Pitching“ se uglavnom odvijao negde drugde. Sada je situacija osetno drugačija. Ima sve više događaja na kojima startaperi mogu da predstave svoje ideje i dobiju grant, stručnu podršku ili ponudu za investiciju. To je jako dobro. Ne samo zato što konačno neko hoće da investira, nego što među njima postoji konkurencija pa i ulaganja više nisu tako mala.

Međutim, kada obratimo pažnju na to kako nas drugi vide, slika našeg inovacionog ekosistema ne izgleda nimalo dobro. Nimalo. Pre tri nedelje je World Economic Forum objavio The Global Competitiveness Report 2016-2017. Po konkurentnosti smo, piše u izveštaju, ukupno 90. od 138 zemalja. Od dvanaest stubova konkurentnosti najlošije smo ocenjeni upravo za Inovativnost. Tu smo tek na 108. mestu, a kad pogledamo podkategorije tog dvanaestog stuba, vidimo da su nas po kapacitetu za inovacije rangirali čak na 130. poziciju. Kako je to moguće? Ovo je, zapravo, ocena inovativnosti naše ekonomije, a ne ljudi koji ovde žive. Izgleda kao da su to dva sveta.

Par dana posle objavljivanja WEF izveštaja, organizacija za podsticanje IT preduzetništva Startit uz pomoć brojnih prijatelja organizovala je spektakularan skup pod nazivom „Znam da možemo“. U prepunom Domu sindikata ovacijama su ispraćani prikazi desetak naših izuzetno uspešnih inovativnih kompanija poput Seven Bridges ili Nordeus. Ljudi koji su ih napravili sada su idoli novih generacija IT preduzetnika. Ono što je posebno važno, značajan broj prikazanih projekata nisu čist IT. Dodatu vrednost tim projektima daju ekspertize u molekularnoj biologiji, medicini, veštačkoj inteligenciji itd.

Tokom iste te nedelje nemački investitori okupljeni u investicioni fond Foundcenter Investment puna tri dana su u sali Kinoteke pažljivo slušali predstavljanje 42 startap projekta iz regiona. Namera im je bila da nekolicini najboljih ponude ukupno milion evra investicija za dalji razvoj. Međutim, bili su prilično iznenađeni potencijalom i kvalitetom predstavljenih projekata te su izašli sa ponudom od skoro tri miliona evraza učešće u šest startapova. Interesantno, opet je neka nauka dala dodatu vrednost. Od šest odabranih startapova dva se tiču medicinske tehnologije, jedan 3D štampe a jedan pametnijeg korišćenja prirodnih resursa.

Nema dileme da li će isti investitori i sledeće godine doći da odaberu najbolje. Svidelo im se. Pitanje je samo da li će doći i godinu dana posle toga. Razlog zbog kog investitori rizičnog kapitala tako retko dolaze u ove krajeve i dalje postoji – nedovoljna produkcija pažnje vrednih startapova kao posledica razuđene i manjkave inovacione infrastrukture. Nije dobro da opet predstavljamo iste ideje, a nisam siguran koliko ćemo novih u međuvremenu moći da odgajimo. Nama su potrebna gnezda gde će dobre ideje uz mnogo truda i pažnje moći da izrastu u startapove sposobne da sebi potraže ozbiljne investitore. Kad je samo IT u pitanju, tih gnezda – Startit je najbolji primer – sve je više, ali kada tražimo inovacije u oblasti gde nam je realno potencijal najveći, STEM+IT, sem hvale vrednog primera Biznis inkubatora tehničkih fakulteta, takvih mesta kod nas nema. Iskustvo ekonomija baziranih na inovacijama pokazuje da postoji samo jedno pravo mesto gde naučno-tehnološki startapovi mogu da se uzgajaju – to su inkubatori pod okriljem univerziteta. Ako želimo da ovaj talas investicija potraje i da ga pametno iskoristimo, moramo da pravimo startap inkubatore i to odmah.

Projekat Competitiveness & Jobs koji Republika Srbija u naredne tri godine treba da realizuje uz pomoć Svetske banke upravo to predviđa: da razvijemo sistem podsticaja, procedure i finansijske usluge za nastanak i razvoj većeg broja naučno-tehnoloških startap kompanija. Sad je pravi trenutak da to iskoristimo. Država i Banka to ne mogu sami. Univerziteti moraju odmah da se razbude. Nije u pitanju njihova pozicija nego budućnost svih nas.

 

About Srđan Verbić

Not yet...